top crna ocica

SPORA MODA U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU

„We don’t need a handful of people doing zero waste perfectly. We need millions of people doing it imperfectly.“

Anne Marie Bonneau

Da parafraziramo ovu krilaticu i primijenimo je na sporu modu: Ne treba nam šačica ljudi koja se savršeno pridržava načela spore mode, trebaju nam milijuni koji to rade nesavršeno.

Cilj spore mode kao koncepta je usporiti proizvodnju i potrošnju odjeće kako bi se smanjio negativan utjecaj na okoliš i osigurali humani uvjeti rada u cijelom lancu proizvodnje. Način na koji ovo postižemo je, najjednostavnije rečeno, izbjegavanje brze mode, odnosno izbjegavanje, ili makar smanjivanje, impulzivne i pretjerane kupovine i kupovine u dućanima brze mode. 

Neosporno je da svi imamo svoja mala veselja i potrebno je ugoditi sebi, ne treba se odricati svakog zadovoljstva. No ako vam je motivacija za kupovinu samo to što ste tu suknju vidjeli u zadnjem broju modnog časopisa ili zato što je nosi poznata osoba čijem stilu se divite, ipak malo razmislite koliko ćete ju dugo nositi i je li vam zaista potrebna. Možda ih već imate sasvim dovoljno u ormaru i ne stignete ih nositi jer ste zapravo najčešće u hlačama?

S druge strane, spora moda pruža savršen kompromis za sve koji žele da njihov stil i ljubav prema modi ne koštaju ni planetu ni druga ljudska bića – održivost i etičnost su načela suštinski neodvojiva od spore mode.

Što je uopće spora moda i zašto je važna (link/poveznica)

Ovo su naše male upute kako se držati načela spore mode. Možda svoju odjeću već birate prema njezinim načelima, a da toga niste ni svjesni. Svaki puta kada nešto popravite umjesto da bacite, ili kupite nešto od malog proizvođača, zapravo podržavate sporu modu 😊.

Spora moda: nekoliko jednostavnih načina da postane dio vaše svakodnevnice

Kvaliteta umjesto kvantitete

Kupovati manje, mudro izabrati i dugo nositi odjeću misao je koje se drže i brojne poznate osobe. Neke od njih su Emma Watson, Meghan Markle, Leonardo Di Caprio, Margot Robbie, Charlize Theron i Jessica Alba, dok su Gwyneth Paltrow, Kate Hudson i Rosario Dawson čak i osnivačice brendova spore mode. 

Ako uzmemo primjer gore spomenute suknje, prije same kupovine zapitajte se nekoliko stvari:

◾️ Koliko dugo ćete ju nositi? Koliko puta? Ima li potencijala da se nosi godinama?

◾️ Koliko se uklapa u ostatak vaše garderobe i koliko kombinacija s njom možete proizvesti?

Drugim riječima, radi li se o impulzivnoj kupovini ili se radi o suknji koju ćete voljeti, čuvati i dugo nositi. Koliko je odjevnih predmeta koje zaista volite u vašem ormaru, a koliko ih je kupljeno zbog trenutačne želje i trenda, a kasnije ste ih obukli možda svega nekoliko puta i više niste sigurni ni kako ih uklopiti u vaš stil? Da se opet poslužimo izrekom, jer većinu su toga pametni ljudi već rekli 😊:

„Moda prolazi, a stil je vječan.“

Yves Saint-Laurent

Kod odluke o kupnji može nam pomoći i etiketa – dobro provjerite koji je sastav odjeće, je li napravljena od ekološki prihvatljivih materijala kao što su organski pamuk, lan ili vuna, možda ima Oeko-Tex certifikat, je li napravljena od recikliranog materijala i slično. Osim što zagađuje okoliš i u procesu proizvodnje, odjeća koja u sastavu ima poliester, akril i druga sintetička vlakna prilikom svakog pranja ispušta plastična mikrovlakna koja kasnije završe u našem okolišu, a najviše u vodama i morima. Više od trećine (35%) mikroplastike u oceanima dolazi od sintetičke odjeće.

Kupovina od lokalnih i malih proizvođača

Prednosti ovakve kupovine su i ekonomske i ekološke:

◾️ zarada se kroz porez vraća u lokalnu zajednicu

◾️ novac se ne rasipa na velike međunarodne kompanije

◾️ osiguravaju se stabilni prihodi za lokalno stanovništvo

◾️nema masovne proizvodnje i skraćuje se put od proizvođača do potrošača, čime se smanjuje ugljični otisak

◾️ skraćuje se lanac proizvodnje, tako da se i zadnjima u lancu može osigurati pristojan prihod

Radnice i radnici koji izrađuju odjeću za velike kompanije brze mode zarađuju 2-4% od cijene jedne jeftine majice. I to se ne odnosi samo na tvornice u nerazvijenim zemljama.

Pogledajte filmove o uvjetima rada u Bangkoku, ali i u nekim američkim tvornicama: 

Ponovna upotreba, recikliranje, popravljanje i prekrajanje

Kupovina u second hand shopovima (dućanima rabljene robe), osim primamljivih cijena, pruža veliku radost u otkrivanju pravih modnih dragocjenosti, jedinstvenih odjevnih predmeta koji se drugdje ne mogu naći, a koji će naglasiti vašu posebnost i stil. Dodatno je pozitivno to što se odjeća koja je još u dobrom stanju ne baca, već ima dulji vijek trajanja, čime smo napravili uslugu i okolišu. A ako je ova vrsta kupovine naš redoviti izbor, smanjili smo i broj potrošača u dućanima brze mode.

Pokvareni šlic (rasporak) može se dati popraviti, pocijepana suknja skratiti… U našim gradovima još postoje brojni mali obrti u kojima možete popraviti ili pak prekrojiti vašu odjeću i time joj produžiti životni vijek i izbjeći kupovinu novih komada. 

Odjeću koju više ne nosite, ako niste vješti u šivanju i dizajnu, možete donirati različitim organizacijama civilnog društva – to mogu biti sigurne kuće za žrtve obiteljskog nasilja, ako je odjeća još u dobrom stanju, ili pak organizacije koje će od odbačenog tekstila napraviti neke sasvim nove proizvode, čime opet pomažemo i lokalnoj zajednici i očuvanju radnih mjesta.

Jednom kada krenete u istraživanje malih dućana i obrta, otkrit ćete brojne kreativce i jedinstvene proizvode, pa čak i one koje možete koristiti i u kozmetici i kućanstvu, a i razveseliti bližnje poklonima koji su napravljeni posebno za njih i ne mogu se naći na drugim mjestima. Nije li to dovoljna motivacija?

Marta Raljević
marta.raljevic@gmail.com

Povremeno živi u Zagrebu, povremeno u oblacima. Heklanje je za nju čudesna igra i sasvim novi svijet. Pronađite je na Instagram profilu @crnaocica

No Comments

Post A Comment