alpaka Tea Silic Igla i Kukica

YSK GOST: TEA ŠILIĆ, IGLA I KUKICA – ALPAKA I KAMELIDI

Foto: Džejna Tojaga na farmi http://www.steirerlama.at/

Znate li što je alpaka? 

Možda ste u trgovinama naišli na pređu koja u svojem sastavu ima vlakno pod nazivom alpaka. U zadnje vrijeme, to je najčešće životinjsko vlakno koje se može naći u široko dostupnim pređama, a da nije vuna. Kakvo je to vlakno? Od kuda dolazi?

Tea Igla i Kukica Alpaka

Alpaka je rudlavi i nježniji rođak u popularnoj kulturi često viđene ljame. Obje su ove domaće životinje pripitomljene u južnoj Americi prije nekih 6.000 g. Dok je ljama radna životinja, alpaka je južnoamerički pandan ovce – domaća životinja uzgojena prvenstveno radi dobivanja toplog vlakna koje je grijalo stare Inke, stanovnike visokih i ledenih Anda. I danas velika većina alpake dostupne u pređama potječe s područja Anda, a prvenstveno iz Perua. A to vlakno ne samo da je toplije od ovčje vune, ono je i mekanije i sjajnije te odlično prima boju. 

Vlakna alpake tanka su (fina), izdržljivija (teško pucaju) i duža od vunenih vlakana usporedive debljine. Imaju svojstva slična vuni kad je u pitanju upijanje vode, pa je osjećaj ugode na vlažnom vremenu, kao i suhoće prilikom znojenja sličan kao kod vune (što znači da je alpaka vrlo ugodna za nošenje u oba slučaja). Vlakna alpake imaju čak zanimljivo svojstvo odbijanja vode s površine – što znači da vas neko vrijeme mogu zaštiti od blage ili srednje kiše.

Alpakino vlakno je šuplje u sredini, što ga čini još boljim toplinskim izolatorom od vune. To znači, s jedne strane, da možete napraviti tanji i laganiji komad a da fino grije, i s druge strane, da trebate biti oprezni s debelim pređama od alpake – vjerojatno ih nećete moći nositi unutra (osim ako ste opako štedljivi s grijanjem), pa čak ni vani u toplijim područjima.

Zbog toga što ima manje ljuskica na površini vlakna, alpaka se teže filca. Manji broj ljuskica također čini vlakna sjajnijima. No, to znači i da se vlakna slabije drže jedno za drugo pa je pletivo sklonije rastegnuti se s nošenjem i pranjem. Također, pređa je slabo pufasta – vlakna su gusto poslagana jedno uz drugo pa je nit pređe gusta i glatka. Ipak, niti alpake imaju finu valovitu strukturu koja daje nešto pufastosti i elastičnosti i poboljšava izolacijska svojstva. U stvari, to je točno kada govorimo o uobičajenoj sorti alpake koja se uzgaja – hucaya alpaki. Postoje još i suri alpake, koje se mnogo rijeđe uzgajaju i čije runo nije čupavo već opušteno visi s tijela u dugačkim, uvijenim pramenovima nalik na dredlokse. Vlakna suri alpaka su vrlo sjajna, ravna i glatka, radi čega se uglavnom koriste u proizvodnji finih tkanih materijala za šivanje.

vlakna pod mikroskopom

Vlakna pod mikroskopom: gruba vuna, fina vuna, alpaka, kašmir, svila, lan, pamuk, poliester, Izvor: , https://kohantextilejournal.com/all-you-need-to-know-about-alpaca-fiber-and-yarns/ 

Vlakno alpake je slabo elastično, te neće dobro držati oblik – rebrasti bod biti će više ukrasan nego funkcionalan. No, zato alpaka ima prekrasan pad – pletivo opušteno leži, teče i giba se. Alpaka je fina i manje pika od vune, no postoji više razina finoće: superfina („superfine“), bebi („baby“) i kraljevska („royal“). Superfina je zadovoljavajuća za većinu projekata. Bebi alpaka (nije nužno namijenjene bebama, već se striže sa mladih životinja ili dobiva iz najkvalitetnijeg dijela runa) vrlo je meka i ugodna za nošenje te većinu ljudi neće pikati čak ni na najosjetljivijim područjima kao što su čelo i vrat. Kraljevska alpaka se uglavnom koristi u proizvodnji luksuznih tkanina, ali ponekad se može naći i u (vrlo skupim) pređama.

Zbog gustoće, glatkoće i pada, alpaka otkriva sve sitne nejednakosti u očicama pa glatki bod može djelovati grbavo i malčice neuredno (kao da ste odjednom postali manje vješti u pletenju). Ako ne možete jednostavno prihvatiti ovaj karakter pletiva od alpake, pomoći će strukturirani bod poput rižinog ili boda podvezice.

Alpake imaju prirodno velik raspon boja runa – različite nijanse bijele, krem, bež, smeđe, sive i crne, pa je moguće proizvesti mnogo nijansi nebojanih pređa u neutralnom spektru, što može biti korisno ako vam je koža osjetljiva na kemikalije ili ih jednostavno želite izbjeći. Za razliku od vune, koja se izbjeljuje prije bojanja, alpaku je teško na taj način obraditi pa se bojači moraju više pomučiti. Potrebno je, naime, uskladiti polaznu (prirodnu) boju vlakna sa bojom koju žele dobiti. S druge strane, polazna boja može dati dodatnu dubinu boji, a za postizanje tamnih nijansi potrebno je manje pigmenta ako se krene s tamnijom prirodnom nijansom.

Koža alpake ne izlučuje lanolin, što je čini prikladnom za ljude osjetljive na tu masnoću koju prirodno izlučuje koža ovaca i koja može biti vrlo korisna kako za kožu, tako i za sama vlakna.

Uz sve ovo, alpaka je jako teško zapaljiva, što znači da je vrlo sigurna za korištenje u kući – neće doprinijeti širenju požara, a i sigurnija je za ljude koji ju nose u nesretnom slučaju da se nađu u blizini požara.

alpaka Tea Silic Igla i Kukica

Što je, dakle, najbolje isplesti od alpake? Ako imate čistu alpaku, ona je odličan odabir za komade koji meko padaju, poput šalova i omotača, te široke, opuštene džempere, kao i lagane suknje lepršavog kroja. Njezin sjaj i pad dat će komadu dodatni dašak elegancije, a komadi će biti topli. Čista alpaka nije preporučljiva za čarape, kao ni za džempere koji prate oblik tijela ili rebrasti bod koji treba biti funkcionalan, jer nije dovoljno elastična pa će se vjerojatno razvući (i ostati u tom stanju). Ako radite kapu ili šal, bebi alpaka bi bila najbolji odabir, a ako imate standardnu alpaku svakako prvo testirajte probni kvadratić na čelu ili uz vrat (preporučam da ga zataknete za traku, rajf ili ovratnik i nosite bar minutu). Ako imate debelu pređu od čiste alpake, odaberite nešto manjih dimenzija, kako se komad ne bi pretjerano rastegnuo pod utjecajem težine. 

Mješavina alpake s vunom riješit će probleme nedostatka elastičnosti, a pređa će imati dio sjaja, topline i izdržljivosti čiste alpake.

alpaka Tea Silic Igla i Kukica

Šal po šemi Marije Korać isplela Džejna Tojaga @heklarije_i_to

Šemu možete naći u Marijinoj Ravelry prodavnici (link)

Jeste li znali ?

 

Iako su alpake vrlo blage naravi u ophođenju s ljudima, znaju se zauzeti za sebe. Osobito loše podnose životinje iz porodice pasa pa ih koriste kao čuvare za krda ovaca, pa čak i kokoši, u područjima u kojima su lisice ili drugi manji pojedinačni grabežljivci problem. Budući da imaju dugačak vrat, alpake imaju odličan pregled okoline, a ako naiđe napadač tjeraju ga, pljuju i naskaču na njega prednjim nogama.

Kratki video prilog BBC-a o alpakama kao životinjama čuvarima:

 

Alpakini srodnici

Ljama, veća i robusnija od alpake, prvenstveno se uzgajala kao radna životinja, a danas se ponekad koristi i kao čuvar krda ovaca, pa i alpaka. Ipak, i vlakno ljame može se naći u pređama. Njihovo krzno složeno je na način koji ćemo susretati kod mnogih životinja koje slijede u serijalu. One se uzgajaju radi dobivanja vlakana kroz kraći povijesni period i manje intenzivno, a prirodno su prilagođene za život u hladnim vremenskim prilikama. Stoga njihovo krzno sadrži dva različita tipa dlaka koje čine dva sloja. Vanjski sloj čine oštre pokrovne dlake i on služi kao svojevrsna zaštita za mekani, topli i paperjasti unutarnji sloj. Ovo komplicira obradu runa, jer je prilikom izrade pređe potrebno odvojiti oštre (i pikave) pokrovne dlake od mekane poddlake. Zato će većina pređa koje se dobivaju od životinja s dvoslojnim runom biti skuplja.

 

alpaca vs lama

Vlakna ljame imaju vrlo slična svojstva onima alpake – topla su, sjajna, glatka i slabo elastična. Pletivo je opušteno i pada, te može biti teško ako je pređa debela. No, kvalitetna ljama vrlo je ugodno vlakno gotovo jednakih svojstava alpaki. No, pripazite ima li u pređi previše zaostalih pokrovnih dlaka – prepoznat ćete ih kao debele dlačice nešto drugačije boje koje strše iz pređe.

Alpaka i ljama pripitomljeni su potomci vikunje, odnosno guanaka koji još uvijek žive u divljini, ali se smatraju ugroženim životinjama. Vikunja stvara izuzetno fina vlakna koja postižu astronomske cijene (za cijenu jednog kaputa od čiste vikunje možete kupiti novi automobil). Izuzetno ih je teško prikupiti, budući da se radi o divljim životinjama koje se izuzetno brze i okretne, a žive u planinama. Vikunje se prvo sakupljaju u prostor ograđen mrežom, a zatim ih treba jednu po jednu uloviti, obuzdati i ošišati. Još su stari Inke prikupljali vlakna vikunje na ovaj način, a odjeća od vikunje bila je rezervirana za plemstvo. Postoji i projekt uzgoja alpaka čije je runo više nalik na vikunjino – ova sorta alpake dobila je naziv pako vikunja (Poslušajte odličan podcast na ovu temu: https://www.interweave.com/fiber-nation/tale-two-sweaters/).

Alpaka, ljama, kao i njihovi divlji rođaci, vikunja i guanako, južnoameričke su verzije deva. No, prave deve također mogu dati odlično vlakno. I to ne ona vrsta deva koja vam vjerojatno prva pada na pamet – jednogrba deva koja živi u sušnim područjima sjeverne Afrike i istočne Azije, već njezin čupavi azijski rođak – dvogrba deva. Dvogrba deva živi u hladnim planinskim područjima i ima dvoslojno krzno koje se linja ljeti. Otpalo zimsko krzno sakuplja se i uklanjaju se oštre pokrovne dlake. Devina vlakna su vrlo mekana, slabo elastična, teško se filcaju i bijele, po čemu su slična alpaki. No, za razliku od alpake, vrlo su paperjasta i lagana. Devina vlakna u pređama su obično dostupna kao mješavine s vunom, koja daje masu i elastičnost pređi, a rezultat je mnogo laganija i toplija pređa nego što bi bila da je od čiste vune.

Većina devinih vlakana dolazi iz područja Kine, Mongolije, Irana, Afganistana i Rusije, a u zadnje vrijeme dolaze iz s područja Novog Zelanda, Australije i Tibeta.

Jeste li znali?

 

Porodica deva nastala je na području sjeverne Amerike prije oko 40 milijuna godina, odakle se proširila na zapad u Aziju i na jug u južnu Ameriku, budući da je u to doba postojao kopneni put između Azije i sjeverne Amerike. Kasnije su izvorne deve izumrle na području sjeverne Amerike, a njihovi su se potomci razvili u fascinantne životinje od kojih danas dobivamo pređu.




Izvor: www.britannica.com 27. Mart 2022

ODRŽIVOST

Budući da je budućnost našeg okoliša i planeta problem i odgovornost svih nas, važno je pitati se o utjecaju na okoliš materijala koje koristimo. Kad je alpaka u pitanju, možemo je smatrati jednim od boljih odabira, a vjerojatno i najboljim kad je riječ o životinjskim vlaknima. To možemo zahvaliti samim alpakama koje su vrlo nezahtjevne i otporne životinje, ali i njihovom runu koje nije potrebno mnogo kemijski obrađivati.

POZITIVNE STRANE ZA OKOLIŠ

★ alpaka je obnovljiva

★ alpaka je biorazgradiva

★ uzgoj alpaka održava travnjake, koji su važan dio biološke raznolikosti

★ većina alpaka se uzgaja na visoravnima Anda koja su iznad gornje crte šume (iznad 4.000 m.n.m.), te nije potrebno krčiti šumu kako bi se stvorili pašnjaci

★ budući da nemaju kopita, već hodaju na dva meka prsta, alpake meko gaze i ne sabijaju tlo pod nogama

★ alpake odgrizaju lišće trava i drugih biljaka kojima se hrane, te njihov korijen ostaje u zemlji

★ alpake se mogu uzgajati na tlima koja nisu obradiva i na negostoljubivim terenima

★ alpake trebaju manje hrane i vode, a daju više vlakna od ovaca

★ alpake su otporne na bolesti, te je potrebno koristiti vrlo malo lijekova i drugih kemikalija za njihov uzgoj

★ meso alpaka je dobro za jelo i jede se na području Anda, što znači da je cijela životinja iskoristiva

★ budući da koža alpake ne proizvodi lanolin, nije potrebno koristiti jake kemikalije i deterdžente kako bi se on uklonio

 ★ velik izbor prirodnih boja znači smanjenu potrebu za bojanjem, pri kojem se često koriste toksične sintetičke boje i izbjeljivači

★ alpake se mogu uzgajati uz primjenu “regenerativne poljoprivrede” čiji je fokus na obnovi tla, kao u ovom primjeru u Australiji

★ odjeća od alpake traži manje pranja

★ odjeća od alpake je izdržljiva i dugo se koristi prije bacanja

★ alpaka se može reciklirati

★ alpaka se može kompostirati, pogotovo ako nije bojana ili je bojana biljnim bojama

NEGATIVNE STRANE ZA OKOLIŠ

★ kao i ostali preživači, alpake ispuštaju metan, staklenički plin, prilikom probave (alpake imaju vrlo učinkovitu probavu pa je moguće da ispuštaju manje plinova)

★ glavnina alpake se uzgaja u Južnoj Americi, što znači da se mora prevesti preko velikih udaljenosti do krajnji potrošača (ipak, u zadnje vrijeme se uzgoj alpaka širi po svijetu, što nije nužno dobro za ruralne stanovnike Anda koji su uzgojili i sačuvali ovu divnu životinju i u velikoj mjeri ovise o alpakama kao izvoru prihoda)

★ postoje snimke lošeg tretmana alpaka prilikom šišanja u masovnoj proizvodnji, no to ne znači da je to jedini način ili da se sve alpake tretiraju loše

★ neke boje koje se koriste za alpaku su otrovne i škode okolišu prilikom nanošenja i kasnije, kad se aplaka baci

Nadam se da ste pročitali barem nešto novo i zanimljivo o alpaki, i da ćete, ako još do sad niste, uključiti ovo vlakno u svoj pletački repertoar i to sa sjajnim rezultatima! Čitamo se u sljedećem nastavku, u kojem nas čekaju koze i kunići, goveda i još egzotičnija bića.

 

Tea Šilić naveliko je poznata u hrvatskim pletačkim krugovima. Njezin obrt Igla i kukica nezaobilazna je web adresa za sve ljubitelje prirodne pređe u Hrvatskoj. Zato nam je veliko zadovoljstvo najaviti vam serijal članaka o prirodnim vlaknima koji je za YSK pripremila Tea. 
Biologinja po struci, zaljubljenica u prirodu i prirodne materijale. Zbog vune je naučila plesti – bilo joj je gotovo nemoguće naći vuneni komad u trgovini (ili si ga priuštiti). Kreativno-opsesivna. Trgovina “Igla i kukica” joj je neka vrst hobija, a glavni motiv bio je da prava vuna za pletenje bude dostupnija u Hrvatskoj. Ima tisuće interesa i premalo vremena. 

Nadjite je na FB

www.facebook.com/iglaikukica

ili online shopu

www.obrt-iglaikukica.hr

Yu Stitch Kolektiv YSK
yustitchkolektiv@gmail.com

YSK je grupa autora zaljubljenika u lepotu stvaranja

No Comments

Post A Comment