ZAŠTO VOLIMO BITI NA IGLAMA: True (crime) story

“True crime” je nešto što je definitivno buzz word zadnjih godina. Ako ste pretplatnik bilo kojeg stream servisa, prije ili kasnije ćete dobiti prijedlog da pogledate najnoviji i najgledaniji dokumentarac ili seriju u true crime žanru.

Kakve veze pletilje imaju sa true crime?

Pletem već nekoliko godina, najčešće uz dobru krimi seriju ili film, a visoko na drugom mjestu je true crime žanr. Nema serije i filma koji nisam pogledala, neke i više puta. U tom manijakalnom pletenju i praćenju tema vezanih uz kriminal pojavilo se pitanje da li je moj slučaj izoliran. Na Instagramu bi pokoja pletilja sramežljivo istaknula kroz story kako prati isto što i ja, no u stvarnom životu, moji non-knit ljudi jednostavno kao da nisu zainteresirani za tu temu, osim ako nabasaju na neki veliki hit (poput Ted Bundya, Netflix serije).

U razgovorima s kolegicama iz YSK-a, brzo je isplivalo da nas gotovo pola (imena aktera zaštićena) također prati serije i filmove istog tog žanra, s jednakim interesom. 

To je već uzorak, pomislila sam i napravila upitnik među mojim pletačkim kružokom i kolegama na Instagramu. 

Anketa je rezultirala time da imamo dva velika tabora: oni koji vole samo romantiku popraćenu čipkanim pletivom i mi koji uz pletivo volimo true crime i misteriju.

Naravno, gore malo karikiram, ali nisam daleko od istine i odnosa snaga 50-50. Planiram na sljedećim okupljanjima i sajmovima naći puno veći uzorak ljudi u craft svijetu i ispitati teoriju koju vam predstavljam ovim člankom. 

Bit će to zanimljivo istraživanje, zar ne?

Pređimo na zašto?!

Prva bitna informacija je ona o spolu tj. rodu ispitanika. Vjerujem da ste već odavno primjetili, ali većina pletilja, heklačica i ostalih iz handmade zajednice je ženskog spola.

Vezano uz to, evo zanimljivih statistika:

  • Od 25 najvećih podcasta o true crimeu, 61% slušatelja su žene.

  • Od recenzija true crime knjiga na Amazonu, 70% recenzija napisale su žene.

  • Većina gledatelja specijaliziranih kanala za true crime u UK, su, sad već pretpostavljate - žene.

Zašto žene konzumiraju ovakav sadržaj, i ne planiraju stati?

Porast serija, filmova i podcasta je stalan. Samo podcasti true crime tematike bilježe rast od 16% u jeku pandemije, i taj broj nastavlja rasti. Netflixova serija o Jeffrey Dahmeru je bila jedna od najgledanijih u 2022., šaljući jasan signal Netflixu da mora stvoriti još sličnog sadržaja.

Prva stvar koju će vam svaki psiholog potvrditi jest da jedan od glavnih razloga koji nas podsvjesno goni da konzumiramo ovakav sadržaj počiva na jednoj od najjačih emocija - strahu.


Vjerujem da smo svi od malena bili prestrašeni nekom pričom koja se dogodila u našem neposrednom okruženju. U moje vrijeme, u Puli, a od samog nemilog događaja prošla su desetljeća, aktualna je bila priča o tunelu i nestaloj djeci.

Kada se (posebno u malim sredinama) dogodi kriminalno djelo, lako se izvrću činjenice i stvaraju urbani mitovi koji siju strah.

Osim toga, od malena smo slušale kako opasnost vreba na svakom koraku, pa i danas točno znamo gdje stoji alarm na Uber drive aplikaciji.

Gledanjem sadržaja koji je true crime dobivamo kontroliranu dozu znanja i mogućnosti gledanja opasnih situacija zaštićene od realne opasnosti. To nam daje uvid u same sebe, ali i podvjesno stvaramo kontrolu nad našim strahom. Što više znamo i informacija imamo, strah postaje opipljiviji, razumljiviji te možemo raditi na njemu.

Gledajući nekog poput Ted Bundya dolazimo do razumijevanja kakav sve profil takvog zločinca može postojati i radimo na onom sto se zove intuicija. Ženska intuicija je zanimljiva tema sama za sebe. Generacijski i kulturološki u našoj rodnoj ulozi stoji kako bi se žene trebale više baviti emocijama, dok kod muškaraca dolazi do suprotnog - inuticiju/emocije treba ugasiti u svrhu analitike i razuma.

Gledanje true crimea daje nam možda i mogućnost da vježbamo intuiciju kroz najgore scenarije, pa makar samo podsvjesno. 

Činjenica je da statistike govore brutalnu istinu: često su žrtve upravo žene. Od fizičkih napada, pa do brutalnih kultova, žene su te koje na ovaj način, u današnje doba globalno tj. kolektivno mogu upoznati potencijalna lica prijetnje i njihovih motiva. 

Empatija, pravda i katarza

Većina true crime materijala je posložena u istom stilu. Uvod kroz koji gledatelji upoznaju žrtve i kriminalca, nastavno priču i zavrzlame, uz audio i video snimke koje prate ispovjedi i daju dokaze na kapaljku gledatelju. 

Za rasplet je zaslužan heroj (ponekad je to detektiv koji nije odustajao, ponekad sama žrtva), nakon čega otkrivamo epilog i saznajemo da je kriminalca dohvatila ruka pravde. 

Kritičari true crime žanra reći će da takav koncept nije dobar, da se slavi negativac i njegova djela te kako konzumiranje ovakvog sadržaja uzrokuje smanjenje empatije. Jesu li doista pravu?

Jedna od studija govori upravo suprotno. Ispitane su upravo žene te se otkrilo, da su benefiti sljedeći - kritičko promišljanje policijskog sustava, razvijanje empatije prema žrtvama, razumijevanje kriminalnog djela i aktera te veća nada u pravdu.

Kada čujemo priču i o žrtvi, one više nisu samo brojka na papiru, već osoba s kojom se možemo poistovjetiti. Svjesno ili nesvjesno, zahvaljujući empatiji, postavljamo se u njen položaj i jača potreba za pravdom. Dokaz za to je sve više komentara i akcija koje se u javnosti poduzimaju kada se dogodi neki stravičan slučaj.

Također, posebno kod pletilja, primjećujem ljubav prema riješavanju zagonetki i otpetljavanju (vunice). Nema ništa loše u činjenici da volimo trošiti mozak na zapetljane slučajeve. Ili ima? 

Možemo li razviti ovisnost o adrenalinu koji se spontano luči kroz gledanje ovakvog žanra?

Mislim da je to subjektivno, kao i da se pitamo da li Marvelovi superheroji utječu na današnje klince da krenu sklapati Iron Man odijelo u podrumu kuće. Vjerovatno će pokoji gledatelj jednog ili drugog žanra postati ovisan o istom. Većina ipak neće. 

Detektivske priče, misterije i true crime priče prisutne su već generacijama. Produkt je to ljudske znatiželje i zanimanja, kao i želje da se znamo zaštiti od opasnosti koja vreba. 


A ako želite uroniti u ovaj svijet, ili ste već u njemu, pa kao i ja, tražite sljedeći must watch uz vaše pletivo, donosim vam listu najboljih filmova i dokumentaraca:

Crazy, Not Insane - kroz rad istaknute psihijatrice D. Otnow Lewis imamo prilike zaviriti u brutalan svijet serijskih ubojica uhvaćenih i osuđenih na smrt.

Bikram: Yogi, Guru, Predator - naslov govori za sebe, a ova priča garantira da ćete pogledati sve epizode u komadu. 


Monster: The Jeffrey Dahmer Story - ova nagrađivana serija temeljena je na istinitoj priči o jednom od najpoznatijih serijskih ubojica u Americi. S razlogom je bila jedna od najgledanijih serija 2022.

Lula rich - Kako je jedan bračni par kroz multilevel marketing i prodaju tajica (da, tajica!) upropastio živote tisuća naivnih ljudi, provjerite u ovom nesvakidašnjem dokumentarcu!

Conversations with a Killer je Netflixov dokumentarni true crime serijal, koji pokriva više najpoznatijih serijskih ubojica, Izdvojila bih 4 epizode nazvane The Ted Bundy Tapes. 

Memories of a Murderer: The Nilsen Tapes je Netflixov dokumentarac koji nas uvodi u mračan svijet najpoznatijeg britanskog serijskog ubojice, kroz audio snimke samog Nilsena.

Night Stalker: The Hunt for a Serial Killer - Kako i zašto je Richard Ramirez postao jedno od najpoznatijih imena u LA-u, provjerite u ovom Netflixovom dokumentarcu. 

Most hated man on internet - Hunter Moore je s razlogom dobio ovakav naslov svog dokumentarca , a što je revenge porn i kako su socijalne mreže uništile živote ljudi s kojima je Moore bio u doticaju, provjerite na Netflixu. 

The Staircase (miniserija): Iako Netflix ima istoimeni dokumentarac o ovom slučaju, mislim da je HBO kroz ovu miniseriju uz pomoć genijalnog Colin Firtha u glavnoj ulozi odlično približio ovaj misteriozni slučaj široj publici.

The Vow - The Vow (HBO) je odličan uvod u svijet kultova i psihopata. U dvije sezone, zahvaljujući velikoj količini nefiltriranih audio i video snimki, ispovjedi članova i žrtava možemo vidjeti kult u nastajanju…i raspadu. 

Keep Sweet: Pray and Obey - kult, religija i žene koje su se našle u ovoj na trenutke jezivoj priči je interesantan uvid u svijet mormona.

The Inventor: Out for Blood in Silicon Valley - ovaj HBO dokumentarac prati rast i naravno, pad, Elizabeth Holmes, žene koja je svojim tvrdnjama zavela Silicon Valley.

The People vs O.J. Simpson (American Crime Story) - ovaj igrani serijal je baziran na istinitom događaju prati jedan od najrazvikanijih slučajeva u pop kulturi današnjice. A da li je O.J. kriv, procjenite sami.

Tinder Swindler - vjerujem da je većina čula za ovaj dokumentarac, a ako još niste pogledali, upalite Netflix odmah! 

The Jinx: The Life and Deaths of Robert Durst - ovaj dokumentarac ima već 8 godina, no i dalje je jedan od najboljih HBO miniserija.

Mommy Dead and Dearest - ovaj na trenutke mučan, a na trenutke bizaran HBO dokumentarac pokriva jednu zanimljivu temu mentalnih bolesti, odnosa majke i kćeri i sustava koji nije mogao na vrijeme pomoći žrtvi.

Fyre: Greatest party that never happened - kao i u slučaju Tinder Swindlera, ako još niste upalite Netflix odmah! A ako ste već pogledali Fyre i želite još, Hulu i njihov Fyre Fraud nudi njihovu verziju ove priče o bogatašima, partijanju i trenutno najpoznatijem con artistu - Billyu McFarlandu.


Tea Berček

Vesela vještica Kolektiva. Arhitekt po horoskopu i mačka po osobnosti.

https://www.instagram.com/shokomokosh/
Previous
Previous

DA LI JE NEON NOVI “TUŽNI BEŽ”?

Next
Next

ORNAMENTALNA BAŠTINA: DVOPREĐNE ČARAPE