YSK GOST: TEA ŠILIĆ O VUNI
Zašto i vi želite znati više o vlaknima od kojih je sačinjena pređa na vašim iglama/kukici?
Jednostavno, zato što sastav pređe određuje njezina svojstva kao što su:
★ hoće li pletivo zadržati oblik ili će se opušteno objesiti?
★ hoće li pletivo biti više ili manje rastezljivo?
★ hoće li se razvući ili stisnuti u pranju?
★ hoće li se rastegnuti s vremenom (nošenjem)?
★ hoće li pikati?
★ hoće li grijati?
★ hoćete li se znojiti u njemu?
A osim toga, vlakna i način na koji se dobivaju doista su fascinantni.
Vuna – majka svih vlakana
Stalno pokušavam odviknuti ljude od toga da za pređu koriste riječ vuna, vunica. Eto, to sve govori o značenju vune kao vlakna za izradu pređe. Na početku bila je vuna. No, onda je došao akril (i razne mješavine) te je sada potrebno nekoliko dodatnih riječi da objasnite kako mislite baš na vunu vunu, kao ovčju vunu.
Ovčje runo. Foto: PZ Otok Krk
A ovčja vuna je nešto zaista posebno. Prije svega, vuna je rastezljiva, ali i elastična. To znači da se, nakon što je rastegnemo, vraća u prvobitno stanje. Rad s vunom je lagan i ugodan, jer je radi elastičnosti osjećaj napora u rukama manji, što je dosta bitno, budući da pletemo prvenstveno iz gušta. No, zahvaljujući rastezljivosti pletivo se kreće s nama i može biti pripijeno uz tijelo a istovremeno udobno. K tome, što je izuzetno važno, elastičnost znači da ispleteni komad zadržava svoj oblik te se nakon rastezanja vraća u svoj prvotni oblik. To čini vunu najboljim odabirom za čarape i džempere, u slučaju kad džemper ima klasičan oblik koji prati konturu tijela. S druge strane, vuna nešto slabije pada, tako da za opuštene komade koji trebaju teći i lelujati te za oblike s puno nabora, možda postoji i bolji izbor (budući da vuna nikad nije loš izbor). To su npr. šalovi i ogrtači, kao i komadi dizajnirani da budu široki i slobodno padaju. No, ako se radi o povećem komadu, koji ima popriličnu težinu te je u opasnosti da se pod vlastitom težinom rastegne, preporučila bih vam pređu s određenim postotkom vune, koja će pomoći držati komad u zamišljenim dimenzijama. Elastičnost vune lukavo je iskorištena u procesu proizvodnje nove, vodootporne tkanine od vune. Materijal pod nazivom OptimTM proizvodi se tako da vunena vlakna rastegnu i u tom rastegnutom stanju upredu i utkaju. Nakon što se vlakna opuste dolazi do snažnog stezanja tkanine koja postaje izuzetno gusta. Ta joj gustoća daje otpornost na vjetar i vodu, bez ikakve kemijske obrade ili korištenja membrane. Istovremeno je biorazgradiva i ima sva dobra svojstva vune. Više o tkanini OptimTM pročitajte na na stranicama Woolmark-a.
Druga važna stvar kod vune je to što je izrazito ugodna za nošenje (na stranu sad pikanje, o tome ćemo kasnije). Vuna ima vrlo poseban odnos s vlagom, i odličan je izolator te je uz to prirodno otporna na mikrobe. Vlakno vune može upiti veliku količinu vlage (do 35% svoje težine), a da pritom ne bude mokro na dodir. To znači da upija vodenu paru koju naše tijelo ispušta prije nego se stigne pretvoriti u znoj i tako ostajemo dulje suhi. Pri tome se molekule vode vežu vodikovim vezama na samo vlakno. Uz to, vuna grije i kad je mokra, a dok upija vodu, ona čak i otpušta određenu količinu topline. Zahvaljujući kovrčavosti vlakna vuna zadržava džepove zraka, što joj daje izolacijska svojstva. Važno je što se između savijenih i isprepletenih vlakana vune stvaraju područja “mirnog zraka” koji čuva toplinu koju naše tijelo proizvodi. Zato će vam u vunenoj odjeći biti fino toplo, a pozitivan učinak vune osobito ćete osjetiti u vlažnim uvjetima, budući da vuna odlično upija vlagu a pritom ne gubi izolacijska svojstva. Također, ako se nađete u toplim uvjetima, u tankoj vuni će vam biti manje neugodno nego u nekom drugom “toplom” materijalu, primjerice sintetici. Također, radi sposobnosti vezanja vodene pare, tanka vuna je odličan materijal za sportsku odjeću, donje rublje, a osobito čarape. Ako se oznojite, nastat će mnogo manje neugodnih mirisa, budući da vuna odbija bakterije i druge mikroorganizme. Ona također upija mirise, koji ostaju zarobljeni unutar vlakna sve do pranja. Uz to je vrlo sigurna u slučaju požara, jer slabo gori te prilikom sagorijevanja ne nastaju opasni spojevi. Upravo se promatranjem načina na koji materijal gori može odrediti sastav nepoznate pređe (ili provjeriti ako ne vjerujete deklaraciji). Na YouTube-u možete naći video primjere testa gorenja, poput ovog kojeg je pripremila Marina Shevchenko.
Jeste li znali?
Osim za proizvodnju odjeće, deka i tepiha, vuna se koristi i kao izolacijski materijal u gradnji. Vuna je pri tome izuzetno učinkovita, a prirodna otpornost na požare čini je još prikladnijom za ovaj zadatak, budući da je ne treba tretirati kemijskim spojevima koji usporavaju gorenje, a isparavaju i narušavaju kvalitetu zraka unutar doma. Isto vrijedi i za madrace, a jedno i drugo na našem prostoru proizvodi slovenska tvrtka Soven (link).
Kako vuna radi ovo sve? Naravno, zahvaljući njezinom sastavu i strukturi. Kao i ostala životinjska vlakna, vuna je izgrađena od proteina keratina, koji također izgrađuje kožu, rogove i nokte. Vlakna keratina posložena su na vrlo složen način na više razina unutar same vunene niti. Kao i ostale dlake u životinjskom svijetu, prekrivena je ljuskicama koje su poslagane poput crijepova na krovu. To možete osjetiti i na vlastitoj kosi – budući da su ljuskice poslagane niz dlaku, kad prstima potegne niz vlas, od tjemena prema kraju glatko će kliznuti. Krenete li u suprotnom smjeru, od vrha prema korijenu, osjetit ćete kako prsti nailaze na blagi otpor, kao da je vlas postala hrapavija. Važnu ulogu igra i valovitost odnosno kovrčavost niti. Finije vunene niti imaju sitnije valove te stvaraju više sitnih džepića zraka. Od njih nastaju pufastije i toplije pređe.
Pika li vuna? Da i ne, odnosno ovisi koja vuna. Kao što ljudi imaju kosu različite debljine i kovrčavosti, tako i ovce imaju različito runo, a ljudi su u uzgoju birali one čija svojstva su im više odgovarala. Tako danas postoji velik broj pasmina ovaca – popis na Wikipediji (link) navodi više od 350 sorti. Ova britanska stranica (link) nudi više proizvoda na ovu temu, a možete riješiti i zabavni kviz (link) da saznate koja biste bili pasmina da ste ovca. No,svaka pasmina ima nešto drugačije i sebi svojstveno runo. Glavne odlike važne za svojstva vune su dužina niti, valovitost i debljina. Debljina je glavna stvar koja određuje pikavost vune (i drugih životinjskih vlakana). Što je nit tanja, manje pika, a najpoznatiji primjer je, naravno, merino vuna. Tako je merino vuna gotovo obavezna kad su u pitanju kape i šalovi koji se nose neposredno uz kožu koja je na području čela i vrata osobito osjetljiva. No, dok vuna smanjenjem debljine gubi na pikavosti, gubi također i na izdržljivosti, tako da su komadi ispleteni od fine mekane vune i podložniji trošenju pa ćete morati malo pripaziti na njih (npr. topla vesta za radove u vrtu ne bi trebala biti napravljena od fine merino vune, kao niti ona za aktivno planinarenje, a i rukavice je po mom mišljenju bolje napraviti od ne baš najfinije vune). Da li je jako debela vuna koja prilično pika loša vuna? Naravno da ne, ona je mnogo izdržljivija pa je super za izradu tepiha, džonova papuča, filca i slično. Ako imate volje poigrati se, kod pletenja čarapa bila bi dobra ideja napraviti gornji dio od merina (da ne pika), a donji dio od neke izdržljivije vune (pogotovo petu, tabane i prste). Pikavost je također nešto na što su ljudi različito osjetljivi, može se s vremenom razviti i određena otpornost, a i više se osjeti u toplim nego u hladnim uvjetima.
Elektronskomikroskopska slika vunenog vlakna Photo izvor: Wikipedia.com
Ljuske koje prekrivaju površinu vunenih niti omogućuju i jedno svojstvo koje može biti prednost i nedostatak – filcanje. Kad se vlakna namoče u vrućoj sapunastoj vodi, ljuskice se rastvore poput kišobrana te se, kad ih uzburkamo, međusobno zakače i nepovratno zapetljaju. Zafilcano pletivo se jako smanji i ukruti, što može biti vrlo zgodno za torbe, košare i papuče te razne podmetače. No, zafilcani džemperi nisu pretjerano udobni, pa su proizvođači pokušali smisliti način da onemoguće ovaj proces, a takva pređa nosi oznaku “superwash”. Isprva je vuna bila presvučena umjetnom smolom koja je ostavljala neugodan osjećaj na dodir, no modernije superwash vunene pređe obrađuju se kemijski tako da se ljuskice rastope uz pomoć klora pri čemu gotovo nestanu. Ipak, i nakon ovog tretmana vlakna se uglavnom tretiraju sintetičkim premazom kako bi se dodatno zagladila. Ipak, ljuskice imaju važnu ulogu u pređi – one čine niti “ljepljivima”, poput čičak trake, tako da bolje prijanjaju jedne uz druge. To daje stabilnost pređi, čineći je otpornom na razvlačenje. Zato je superwash vuna podložna rastezanju u pranju, što se može donekle spriječiti čvršćim pletenjem (korištenjem tanjih igala/kukice), ali najsigurnije je napraviti probni uzorak i oprati ga u mašini na isti način na koji planirate prati gotov projekt. Očice i redove ćete, naravno, prebrojati nakon pranja. Ovo osobito vrijedi za superwash tretiranu merino vunu, budući da tanke niti imaju i sitnije ljuskice pa su općenito “klizavije”, što čini pređu podložnijom rastezanju.
A što je s alergijom na vunu? Njezin točan uzrok nije konačno određen, ali smatra se da zapravo nije riječ o pravoj alergiji, budući da je sam kemijski sastav vune sličan našoj vlastitoj kosi, koži i noktima. Često se radi o koži izuzetno osjetljivoj na pikanje, a ponekad je riječ i o alergiji na lanolin. Lanolin je voštana izlučevina ovčje kože koja podmazuje vunu, čineći je otpornijom na prljavštinu i vodootpornom, tako da se kiša slijeva niz runo, ali ne prodire kroz njega do kože životinje. Lanolin je vrlo koristan za kožu i čest je sastojak u kozmetici. Obično se uklanja prije predenja, a pređe koje su prirodnije i manje obrađene obično ga sadrže više, pa ljudi kojima smeta lanolin ponekad dobro podnose “superwash” vunu koja radi dodatne kemijske obrade sadrži manje lanolina. Vunenim predmetima se također može dodati lanolin da bi postali vodootporni. Postupak je jednostavan, pletivo se namače u vodi s dodatkom male količine lanolina i nekoliko kapi deterdženta. Poznati primjer su vunene zaštitne gaće za dojenčad koje se često koriste s platnenim pelenama kao alternativa jednokratnima. Ovaj postupak možete iskušati i s rukavicama, kako bi ih snijeg sporije promočio.
Ovce na ispaši. Foto: PZ Otok Krk
Budući da se čovječanstvo suočava s dvije rastuće krize koje ugrožavaju naš opstanak – gubitkom biološke raznolikosti i klimatskim promjenama, sve više procjenjujemo (ili bismo trebali) utjecaj naših odabira na okoliš. Utjecaj vune možemo sagledati kroz tri koraka: uzgoj ovaca, preradu vune i njezino odlaganje. Ovce, i runo koje proizvode, su prije svega obnovljiv resurs, jer se razmnožavaju i možemo ih uzgajati. Također, vuna je biorazgradiva te raspadanjem gnoji tlo. Također, vuneni filc i rastresita vuna mogu se koristiti u poljoprivredi za oblaganje gredica i malčiranje, što su nedavno uveli u praksu na otoku Krku. Ono što se vuni spočitava je proizvodnja metana koji ovce ispuštaju prilikom probave (a vrlo je snažan staklenički plin), upotreba pesticida i drugih kemikalija u uzgoju ovaca, korištenje štetnih kemikalija u nekim procesima prerade te neke okrutne prakse prema samim životinjama.
Pozitivne strane za okoliš
★ vuna je obnovljiva
★ vuna je biorazgradiva
★ uzgoj ovaca održava travnjake, koji su važan dio biološke raznolikosti
★ ovce se mogu uzgajati na tlima koja nisu obradiva i na negostoljubivim terenima
★ proizvodnja vune troši manje energije od proizvodnje sintetike
★ proizvodnja vune troši manje vode od proizvodnje pamuka
★ ovce i vuna se mogu proizvoditi uz upotrebu organskih praksi, pri čemu se u uzgoju ovaca može primjenjivati “regenerativna poljoprivreda” čiji je fokus na obnovi tla
★ vunena odjeća traži manje pranja
★ vunena odjeća je izdržljiva i dugo se koristi prije bacanja
★ vuna se može reciklirati
Negativne strane za okoliš
★ ovce ispuštaju metan, staklenički plin, prilikom probave (razvijaju se načini uzgoja koji smanjuju negativan učinak)
★ ispaša može imati negativan utjecaj na okoliš ako je pretjerana
★ ovce se ponekad tretiraju pesticidima ili umaču u razne kemikalije kako bi se odbili štetnici
★ na nekim područjima ovcama se uklanja dio kože na stražnjici kako bi se spriječio napad parazita (ova praksa se zove “muelsing” i moguće je naći proizvode koji su deklarirano proizvedeni bez njene upotrebe, dok u Australiji rade na razvoju cjepiva)
★ vuna se ponekad tretira sumpornom kiselinom radi uklanjanja ostataka biljnog materijala, što je otrovno za radnike i okoliš
★ standardni “superwash” tretman koristi kemikaliju AOX koja je opasna za radnike i okoliš
★ “superwash” tretirana vuna ispušta čestice mikroplastike u okoliš prilikom pranja (no razvijaju se nove “superwash” tehnike koje su prihvatljivije, a i novije perilice rublja imaju nježnije programe pranja koji neće izazvati filcanje netretirane vune – obavezno testirati na probnom uzorku!) – više o ovoj temi
★ neke boje koje se koriste za vunu su otrovne i škode okolišu prilikom nanošenja i kasnije, kad se vuna baci
Nadam se da vam se članak svidio i da vam se vuna još više omilila. No, vuna je tek početak. U sljedećem članku čitajte o alpaki i drugim vlaknima koje nam daju životinje iz porodice deva!
Tea Šilić naveliko je poznata u hrvatskim pletačkim krugovima. Njezin obrt Igla i kukica nezaobilazna je web adresa za sve ljubitelje prirodne pređe u Hrvatskoj. Zato nam je veliko zadovoljstvo najaviti vam serijal članaka o prirodnim vlaknima koji je za YSK pripremila Tea.
Biologinja po struci, zaljubljenica u prirodu i prirodne materijale. Zbog vune je naučila plesti – bilo joj je gotovo nemoguće naći vuneni komad u trgovini (ili si ga priuštiti). Kreativno-opsesivna. Trgovina “Igla i kukica” joj je neka vrst hobija, a glavni motiv bio je da prava vuna za pletenje bude dostupnija u Hrvatskoj. Ima tisuće interesa i premalo vremena.
Nadjite je na FB
ili online shopu
